Zašto posaditi stablo?

Mnogobrojna je korist od stabala. Stablo čuva tlo od erozije, proizvodi kisik a smanjuje emisiju ugljičnog dioksida te tako povoljno utječe na smanjenje koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Ono pruža stanište za mnoge korisne organizme. U gradovima su stabla neophodna jer smanjuju temperaturu zraka. Pružaju nam zaštitu od prejakog sunca ili vjetra. Stabla nam pružaju obnovljiv izvor materijala za ogrijev. Selekcijom iz prirode dobili smo stabla koja nam redovito i obilno rode (voćkarice). Iz nekih se stabala izrađuje namještaj, neka su pogodna za građevinski materijal za gradnju kuća, mostova ili čitavih brodova. Nadalje, od mnogih se stabala rade lijekovi, uzima se "sap" za proizvodnju sirupa, uzima se pluto za izradu čepova, a iz kaučukovca se uzima materijal za izradu gume.

Ali najbitniji razlog je taj što je to prirodno. Čovjeku je prirodno i normalno posaditi stablo ukoliko procijeni da baš na tom mjestu treba rasti drvo. Slijedeći takav instinkt čovjek se osjeća korisno i zadovoljno. Želi li se osloboditi stresa, opet će posaditi nekakvu voćku ili barem neki grm iz vrtlarije.

Vrste stabala koje mi nudimo su multifunkcionalna. Osim njihove estetske uloge, važna je njihova uloga u eko sustavu kao i u drvnotehnološkoj, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Posebnu pažnju posvećujemo ishrani pčela, to jest drveću koje obilno cvate u vrijeme kad biljke baš i ne cvatu i kad pčela gladuje. Bitno nam je ponuditi vrhunsku višenamjensku sadnicu koja će koristiti pčeli, davati plod za ljude ili stoku, a u konačnici i kalorično drvo za ogrijev ili kvalitetan građevni materijal.

​

​

Koje stablo posaditi?

Ovisi o mnogo faktora. Svakako smo ograničeni klimom i reljefom. Neke vrste su vrlo osjetljive na niske temperature, neke na visoke podzemne vode dok neke rastu na specifičnoj nadmorskoj visini. Ograničeni smo i prostornim uređenjem. Tako npr. treba unaprijed predvidjeti možebitnu štetu sadnjom krivog stabla na krivo mjesto. Stabla kojima se lako lome grane ne smijemo saditi u blizini prostora na kojem se okupljaju ljudi ili na parkirališta. Otrovno drveće i drveće sa bodljama treba izbaciti iz školskih dvorišta. Stabla visokog habitusa ne bi se smjela saditi u blizini stupova koji nose električne vodove, a sadnju stabala s agresivnim korjenjem izbjeći ako procijenimo opasnost od oštećenja građevinskih temelja.

Ako smo tržišno orijentirani izabrat ćemo sortiment koji je prihvaćen od strane kupca, a investiciju, pomotehniku i ostale radove prilagoditi zahtjevima tržišta. Ukoliko sadimo drvorede, vjetrozaštitne pojaseve, ili čak čitave plantaže moramo uzeti u obzir zakone RH koji definiraju naše akcije.

​

Temeljem našeg dvadesetogodišnjeg iskustva u voćarstvu, šumarstvu, agrošumarstvu i rasadničarstvu voljni smo Vam pomoći u svakom pogledu prilikom zasnivanja voćnjaka ili plantaže počevši od analize tla i odabira sadnog materijala pa nadalje.

​

​

​

Kako posaditi stablo?

Razlikujemo 2 tipa sadnica: kontejnirane i sadnice golog korijena. Sadnice golog korijena najbolje je saditi u kasnu jesen prije smrzavanja tla, dok se kontejnirane sadnice mogu saditi i kroz sezonu. Ako sadimo sadnice na nepripremljeno tlo potrebno je iskopati adekvatnu rupu. Dimenzije iskopane rupe ovise o dimenzijama podzemnog dijela sadnice, ali uobičajeno je iskopati 50% dublju rupu od visine korijena te 3 puta širu rupu od širine korijena. Pritom pazimo da sadnicu ne posadimo ni preduboko ni preplitko (vrat korijena je u razini tla). To pogotovo vrijedi za cijepljena stabla.  Koristimo li materijal za gnojidbu, on nikako ne smije doći u neposredan dodir sa korjenom. Neki od ispravnih načina sadnje prikazani su na dijagramima

 

Kod podizanja plantaža ili intenzivnih voćnjaka najbolje je tlo pripremiti dubokim oranjem ili rigolanjem, te provesti osnovnu gnojidbu prateći preporuke kod analize tla. Zatim je potrebno usitniti tlo, iskolčiti parcelu, pa tek onda pristupiti sadnji.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti razmaku sadnje. Idealan razmak sadnje ovisi o vrsti sadnog materijala, širini radnog stroja, dimenzijama parcele, načina rezidbe i sl. Tako je npr. idealan sklop kod sadnje crnog oraha 2x2 m, dok kod oraha terminalnog tipa 14x14 m. Jednom ako se pogriješi u organizaciji sklopa teško je i skupo takvu grešku popraviti.

 

 

 

 

 

Odžavanje plantaže

​

Redovne mjere održavanja su zalijevanje (navodnjavanje), rezidba, zaštita bilja od štetnih organizama i korova, zaštita od divljači, prihrana organskim i mineralnim gnojivima, uklanjanje zaperaka, iznošenje organskih ostataka i sl. Kod drveća uzgajanih za  tehničko drvo (orah, mađarski bagrem, topola...) treba napomenuti da omjer krošnje i debla uvijek mora biti 60:40 a ne obrnuto kao što se kod nas često primjećuje. Primjer orezivanja lišćara je prikazan na dijagramu.

Naša misija je proizvodnja stabala za budućnost ("Trees for the future"), izazivajući opću korist za buduće generacije, a pazeći pritom da ne opterećujemo okoliš.

Budući da svaka uzgajana vrsta ima specifične potrebe za njegom, najbolje je posavjetovati se sa našim stručnjacima iz sektora šumarstva i agrošumarstva.

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​